Enèji renouvlab
sous enèji san limit / From Wikipedia, the free encyclopedia
Enèji renouvlab (pafwa abreje EnR) soti nan sous enèji ki gen renouvèlman natirèl ase rapid pou yo konsidere yo kòm inépuizabl nan echèl tan imen an. Yo soti nan fenomèn natirèl siklik oswa konstan ki pwovoke pa zetwal yo: Solèy la sitou pou chalè ak limyè li pwodui, men tou pou atraksyon Lalin nan (mare)) ak chalè ki te pwodwi pa Latè (jeothermal). Nati renouvlab yo depann sou yon bò sou vitès nan ki sous la konsome, ak sou lòt men an sou vitès la nan ki li se renouvle.
Pati nan enèji renouvlab nan konsomasyon final la mondyal la nan enèji te estime nan 2018 nan 17.9%, ki gen ladan 6.9% nan byomass tradisyonèl (bwa, [[fatra agrikòl] ]) ak 11.0% "modèn" enèji renouvlab: 4.3% nan chalè ki pwodui pa enèji renouvlab tèmik (byomass, enèji jewotèmik, enèji tèmik solè), 3.6% nan idwoelektrisite, 2.1% pou lòt renouvlab elektrik (enèji van, fotovoltaik solè, enèji jewotèmal, byomass, biogaz) ak 1% pou biocarburants; yo te estime pati yo nan pwodiksyon elektrisite nan 2018 nan 26.4%.
Enèji renouvlab tanzantan pa kapab modile pwodiksyon yo selon demann elektrisite. Nan absans depo enèji nan yon gwo echèl pou konpanse pou tanzantan yo, se poutèt sa yo dwe makonnen ak modilè sous elektrisite, tankou sa yo ki opere ak yon [[gazi fosil] ] (izin chabon oswa gaz), izin idwoelektrik oswa enèji nikleyè.
Si eksplwatasyon enèji renouvlab yo emèt mwens gaz lakòz efè tèmik pase enèji fosil yo epi li gen avantaj an patikilye an tèm de endepandans enèji ak sante piblik, li poutan souvan mande pou matyè premyè kritik. , epi yo ka emèt lòt kalite polisyon ak nwuizans, ki afekte an patikilye divèsite biyolojik.