Zagrebačka katedrala
katedrala u Zagrebu / From Wikipedia, the free encyclopedia
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala ↓b1 najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.[1][2] Prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba. Najmonumentalija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa.[3] Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.[4] U njoj su pokopani velikani hrvatske povijesti kao što su Fran Krsto Frankapan, Petar Zrinski, Ivan Antun Zrinski, Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.[5]
Zagrebačka katedrala | |
---|---|
Zagrebačka katedrala prije potresa | |
Lokacija | Zagreb, Hrvatska |
Koordinate | 45°48′53″N 15°58′46″E |
Arhitekt | Hermann Bollé (neogotička rekonstrukcija) |
Godine izgradnje | crkva na istomu mjestu postoji prije 1093., gradnja sadašnje crkve od sredine 13. stoljeća |
Religija | katoličanstvo |
Patron | Uznesenje BDM |
Arhitektonski stil | neogotika |
Registar kulturnih dobara RH | |
Naziv | Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina |
Reg. broj | Z-202 |
Lokacija | Kaptol 31, 10000 Zagreb |
Autor | Cocconi Leopold Klingsfogl, Antun Stiedl, Hans Albertal, Friedrich von Schmidt, Magister Michael Italus, Hermann Bollé |
Datacija | 13. - 20. st. |
Pravni status | zaštićeno kulturno dobro |
Vrsta | nepokretna pojedinačna |
Klasifikacija | sakralni kompleksi |
Povijest zagrebačke katedrale još uvijek je nedovoljno istražena te o njoj postoje mnoge nepoznanice, nedoumice i pretpostavke.[6] Prema Ljubi Karamanu „zagrebačka katedrala primjer [je] prvih početaka srednjoeuropske gotike”.[6]
Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 105 metara, ali sada je visoka 92 metra.