Rusko-turski rat (1676. – 1681.)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rusko-turski rat (1676. – 1681.), bio je rat vođen između Moskovskog te Osmanskog Carstva i Krimskog Kanata. Izbio je zbog rastućeg osmanskog ekspanzionizma u drugoj polovici 17. stoljeća. Nakon što su zauzeli i devastirali cijelo Podolje (dio Ukrajine) za vrijeme Poljsko-turskog rata 1672. – 1676., osmanlije su nastojali proširiti svoju vlast i na desni dio Ukrajine uz potporu svojih vazala (od 1669. to je bio i kozački hetman Petar Dorošenko). Potonji je svojom pro-turskom politikom izazvao nezadovoljstvo među mnogim ukrajinskim kozacima, tako da su oni izabrali Ivana Samojloviča (dotad hetmana lijeve strane Ukrajine) kao jedinog hetmana svih Ukrajinaca 1674. godine.
Kratke činjenice Vrijeme, Mjesto ...
Rusko-turski rat 1676. – 1681. | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Rusko-turski ratovi | |||||||
Zaporoški kozaci pišu pismo sultanu, slika I.Rjepina | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Moskovsko Carstvo Zaporoški kozaci Ivana Samojloviča |
Osmansko Carstvo Krimski Kanat Zaporoški kozaci Petra Dorošenka | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Grigorij Romodanovski Petar Dorošenko |
Mehmed IV. Petar Dorošenko Ibrahim-paša Kara Mustafa-paša | ||||||
Jačina | |||||||
91.700 | 120.000-130.000 |
Zatvori