Prednji režanj hipofize
From Wikipedia, the free encyclopedia
Prednji režanj hipofize ili adenohipofiza ili frontalni režanj je režanj na hipofizi. Izlučuje hormon rasta, gonadotropne hormone, adrenokortikotropni hormon i tireotropni hormon.[2]
Adenohipofiza nastaje kao vrećasta izbočina ektoderma na krovu primitivne usne šupljine embrija, tik ispred ždrijelne membrane (Rathkeova vreća) i raste ka gore. Nastaje intenzivnom proliferacijom stanica prednje stijenke Rathkeove vreće, a malo produženje toga režnja raste duž infundibula kojega pri tome obavija čineći pars tuberalis.[3]
Posljedica rada prednjeg režnja jest što hormoni koje je izlučio kontrolira funkciju štitnjače, nadbubrežnih žlijezda i reproduktivnih organa (jajnici i sjemenici); proizvodnju mlijeka (laktacija) u prsima te sveukupni tjelesni rast. Hormoni koje proizvodi uzrokuju tamnjenje kože i zaustavljaju osjete boli.[1]
Hipotalamus nadzire prednji režanj hipofize čimbenicima otpuštanja ili tvarima sličnima hormonu[1] koje hipotalamus sintetizira.[4]
Kroz držak hipofize duž aksona teku neurohormoni koje luči hipotalamus i završavaju u krvnim žilama prednjeg i stražnjeg režnja hipofize.[5]
Hipofizu opskrbljuju krvlju arterije koje potječu od unutarnje karotidne arterije. S gornje strane, desna i lijeva dorzalna hipofizna arterija opskrbljuju eminenciju medijanu.[6]
Adenohipofizu tvore pars distalis seu glandularis, pars tuberalis seu infundibularis i pars intermedia. U embrionalnoj fazi potječe od ektoderma usne šupljine. Adenohipofiza i neurohipofiza nisu isto smještene kod svih kralježnjaka. Kod dupina, psa i konja adenohipofiza okružuje neurohipofizu, dok se u čovjeka neurohipofiza nalazi kaudalno od adenohipofize.[6]
Sve hormone prednji režanj hipofiza ne luči bez prestanka, nego u određenim ciklusima, Većina izlučuje svakih jedan do tri sata na mahove uz izmjenična razdoblja aktivnosti i neaktivnosti. Prednji režanj sudjeluje u 80 posto mase hipofize.[1]
Budući da je kod ljudi srednji režanj hipofize vrlo tanak i nije različit obično ga se smatra dijelom prednjeg režnja. Kod svih životinja, mesnati i žljezdasti prednji režanj razlikuje se od živčanog sastava stražnjeg režnja. Prednji režanj sastoji se od tri dijela: pars distalis, pars tuberalis i pars intermedia.
Još nekoliko inih hormona se proizvodi istovremeno s kortikotropinom. U toj skupini je hormon koji stimulira betamelanocite koji nadgleda pigmentaciju kože te enkefaline i endorfine koji nadziru percepciju boli, raspoloženja i živahnosti.[1]