Osamdesetogodišnji rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Osamdesetogodišnji rat, Nizozemska revolucija ili Nizozemski rat za neovisnost (1568. – 1648.) započeo je kao ustanak sedamnaest nizozemskih provincija protiv Filipa II., suverena Habsburške Nizozemske.
Osamdesetogodišnji rat | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Osamdesetogodišnji rat | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
Republika Nizozemska Kraljevina Francuska Kraljevina Engleska |
Sveto Rimsko Carstvo Habsburška Španjolska |
Nakon početnih faza, Filip II. rasporedio je svoju vojsku i povratio kontrolu nad većinom pobunjeničkih provincija. No, pod vodstvom prognanog Vilima I. Oranskog, sjeverne provincije nastavile su s otporom i uspjele otjerati habsburšku vojsku te 1581. osnovale Nizozemsku Republiku sedam ujedinjenih nizozemskih provincija. Rat se nastavio i na drugim područjima, ali središte Republike više nije bilo ugroženo. Rat je završio 1648. Münsterskim mirom, kada je Nizozemska Republika priznata kao neovisna država.
Španjolska i velike europske sile priznale su Nizozemsku Republiku 1609. godine na početku dvanaestogodišnjeg primirja. Neprijateljstva su ponovo izbila oko 1619., kao dio šireg Tridesetogodišnjeg rata. Kraj je postignut 1648. godine Münsterskim mirom (ugovorni dio Westfalskog mira), kada je Nizozemska Republika definitivno priznata kao neovisna država koja više nije dio Svetog Rimskog Carstva. Münsterski mir ponekad se smatra početkom nizozemskog zlatnog doba. Međutim, unatoč stjecanju neovisnosti, od kraja rata 1648. postojalo je znatno protivljenje Münsterskom ugovoru u Stalelškoj skupštini Nizozemske, budući da je Španjolskoj dopušteno zadržati južne pokrajine i dopuštena vjerska tolerancija prema katolicima.