Habsburško-turski rat 1663. – 1664.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Osmanski cilj je bio napredovanje u srednjoj Europi, osvajanje Beča i pokoravanje Austrije. Međutim, habsburška vojska pod Rajmundom Montecuccolijem uspjela je u Monošterskoj bitki (ili bitki kod Saint Gottharda) zaustaviti osmansku vojsku na putu za Beč i uništiti je, dok je druga habsburška vojska pobijedila Turke kod Lévica. Unatoč ovim ozbiljnim osmanskim porazima, rat je za njih završio prilično povoljnim Vasvárskim mirom.
Habsburško-turski rat 1663. – 1664. | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio habsburško-turskih ratova | |||||||||||
Prikaz opsade Novog Zrina koji je osvojen i uništen tijekom ovog rata | |||||||||||
| |||||||||||
Sukobljeni | |||||||||||
Habsburška Monarhija Hrvatsko Kraljevstvo Kraljevina Ugarska |
Osmansko Carstvo Krimski Kanat Kneževina Moldavija | ||||||||||
Vođe | |||||||||||
Leopold I. Nikola Zrinski Rajmund Montecuccoli Jean de Coligny-Saligny Wolfgang Julius od Hohenlohe-Neuensteina |
Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić Mehmed IV. Mihael Apafi I. |
Rat je bio borba između Habsburške Monarhije, Ugarske i Hrvatske protiv Osmanskog Carstva, oružanom intervencijom Svetog Rimskog Carstva, Rajnske alijanse koju su osnovali sjevernonjemački knezovi, zatim Francuske, Poljske i dr. Na sultanovoj strani sudjelovala je također Kneževina Transilvanija, iako s beznačajnim silama.[2] Svojim trupama sultana su podržavali vjerni rumunjski knezovi i Krimski Tatari.