Božićna svjetla
From Wikipedia, the free encyclopedia
Božićna svjetla ili božićna rasvjeta oblik su rasvjete koja se često koristi za ukras u vrijeme Božića, ali i tijekom Došašća. Tradicija potječe iz vremena kad su božićna drvca ukrašavana svijećama, što je simboliziralo Krista kao svjetlost svijeta.[1] Taj je običaj preuzet iz poganskih obreda kojima se slavio povratak sunčeve svjetlosti u vrijeme kad nakon solsticija dani postaju dulji: zimzeleno drveće predstavlja obnovu i nastavak života u teškim vremenima. Božićna drvca u svoje su domove donosili kršćani na području Njemačke za ranog novog vijeka.[2][3]
Javno izložena božićna drvca osvijetljena električnim svjetlima postala su popularna početkom 20. stoljeća. Do sredine 20. stoljeća postavljanje električnih svjetala po ulicama i zgradama preraslo je u običaj; božićni su ukrasi počeli biti odvajani od samog božićnog drvca. U Sjedinjenim je Državama od 1960-ih ukrašavanje kuća u stambenom bloku božićnim svjetlima postalo pomodno. Do kraja 20. stoljeća taj se običaj proširio u ostalim državama, pa i izvan Zapada, poglavito u Japanu i Hong Kongu i diljem kršćanskog svijeta.[4][1]
U mnogim državama božićna svjetla, pa i ostali božićni ukrasi, uglavnom se postavljaju na prvi dan Došašća.[5][6] U zapadnokršćanskom svijetu božićna se svjetla miču na dva dana – na Dvanaestu noć i Svijećnicu; potonji blagdan zaključuje razdoblje između Božića i Bogojavljenja u određenim kršćanskim denominacijama.[7] U povijesti se smatralo da ostavljanje ukrasa nakon Svijećnice nosi nesreću.[8]
Na imanju obitelji Salaj u selu Grabrovnica kraj Čazme uređen je tematski park ukrašen s preko milijun žaruljica nazvan Božićna priča.