Američko-meksički rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.
Američko-meksički rat | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Bitka za Veracruz | |||||||||||
| |||||||||||
Sukobljeni | |||||||||||
SAD | Meksiko | ||||||||||
Vođe | |||||||||||
James K. Polk Zachary Taylor Winfield Scott Stephen W. Kearny John D. Sloat |
Antonio López de Santa Anna Mariano Arista Pedro de Ampudia José María Flores | ||||||||||
Vojne snage | |||||||||||
1846. – 8613 vojnika 1848. – 32.000 vojnika 59.000 narodna vojska |
34.000 – 60.000 vojnika | ||||||||||
Posljedice | |||||||||||
13.283 poginulih | 16.000 poginulih |
Borbene operacije trajale su godinu i pol dana, od proljeća 1846. do jeseni 1847. godine. Američke snage brzo su okupirale područje država Novi Meksiko i Kalifornija te krenule u invaziju na sjeveroistočni i sjeverozapadni Meksiko; u međuvremenu američka pacifička eskadrila je napravila blokadu i preuzela kontrolu nad nekoliko garnizona na pacifičkoj obali južno od Baja California. Nakon što je američka vojska zauzela Mexico City, rat je završio pobjedom SAD-a.
Potpisani mirovni sporazum Guadalupe Hidalgo službeno je obilježio veliku posljedicu rata: prisilno odcjepljenje teritorija Kalifornije i Novog Meksika iz Meksika u SAD u zamjenu za 15 milijuna dolara. Uz to, Sjedinjene Države na sebe su preuzele 3,25 milijuna dolara duga kojeg je meksička vlada dugovala američkim građanima. Meksiko je prihvatio gubitak Teksasa i nova državna granica postavljena je kod rijeke Rio Grande.
Ekspanzija američkog teritorija sve do pacifičke obale bio je tadašnji cilj predsjednika Jamesa K. Polka, vođe Demokratske stranke.[1] Međutim, sam rat u SAD-u smatran je vrlo kontroverznim, a među onima koji su mu se snažno protivili bila je i stranka Whig te razni antiropski pokreti. Veliki broj žrtava (Amerikanaca) i cijena rata također su bili kritizirani. Političke posljedice rata u SAD-u su prouzrokovale snažne diskusije o robovlasništvu koje se često povezuju s izbivanjem Američkog građanskog rata; kompromis iz 1850. godine označio je tek kratak predah od istoga.
U Meksiku rat je poznat pod terminologijom Prva intervencija SAD-a u Meksiku (Primera intervención estadounidense en México), Invazija SAD-a na Meksiko (invasión estadounidense a México) i Rat 1847. godine (Guerra del 47).