Čađa
From Wikipedia, the free encyclopedia
Čađa (E152) je amorfni ugljikov prah, koji nastaje nepotpunim izgaranjem ili toplinskim (termičkim) raspadom organskih tvari na visokoj temperaturi, a sastoji se od kuglastih čestica promjera od 10 do 80 nanometara. Čađa je važan industrijski proizvod. Kao sirovina služe ugljikovodici s velikim udjelom ugljika, kojih ima u naftnim proizvodima, prirodnom plinu i katranu. Proces se odvija u reaktorima na temperaturi od 1 100 do 1 600 °C, uz turbulentno strujanje sirovine i dodavanje zraka. Kemijska reakcija traje do nekoliko sekundi i prekida se hlađenjem (uštrcavanjem vode). Čestice čađe izdvajaju se s pomoću vrećastih filtara, a zbog male gustoće proizvod se ugušćuje granuliranjem. Osim ugljika, proizvedena čađa sadrži i male udjele kisika, vodika i sumpora, već prema uvjetima proizvodnoga procesa. Primjenjuje se kao ojačavajuće sredstvo u proizvodnji gume (70% svih primjena), ponajprije za automobilsku industriju (pneumatici), a manji se dio upotrebljava kao crni pigment u industriji boja, lakova, plastike i drugo. Godišnja svjetska proizvodnja čađe iznosi više od 6 milijuna tona. U Hrvatskoj čađu proizvodi Petrokemija d. d. iz Kutine (do 36 000 tona godišnje).[1]