Øresund
From Wikipedia, the free encyclopedia
Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet)[1] tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske. Njegova širina je samo 4 km na najužem mjestu između dvorca Kronborg kod grada Helsingøra u Danskoj i luke Helsingborg u Skåneu u Švedskoj. Regija Øresund dobila je ime po tjesnacu, u njoj živi 3,8 milijuna stanovnika na obje strane Danske i Švedske.
Øresund | |
---|---|
Tjesnac | |
Satelitska snimka tjesnaca Øresund i Oresundskog mosta | |
Øresund, s ucrtanim granicama tjesnaca | |
Položaj | |
Koordinate | 55°45′N 12°45′E |
Spaja | Baltičko more i tjesnac Kattegat |
Razdvaja | danski otok Zeland i južnu švedsku pokrajinu Skåne |
Države | |
Mostovi | Oresundski most |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 118 km |
Širina | |
• Najmanja | 4 km |
• Najveća | 28 km |
Dubina | |
• Najveća | 40 m |
Øresund je jedan od tri danska tjesnaca koji povezuje Baltičko more i Atlantski ocean (druga dva su Kattegat i Skagerrak) te je jedan od najprometnijih plovnih putova u svijetu.[2]
Oresundski most je kombinirani most-tunel nad tjesnacem koji povezuje gradove Kopenhagen u Danskoj i Malmö u Švedskoj. Most prenosi automobilski (4 trake) i željeznički promet (2 kolosijeka). Oresundski most je najduži kombinirani most-tunel za automobilski i željeznički promet u Europi te najduži most na svijetu koji prelazi neku državnu granicu. Službeno je otvoren 1. srpnja 2000. godine.
Politička kontrola nad Øresundom važno je pitanje u Danskoj i Švedskoj povijesti. Danska je neko vrijeme održavala vojnu kontrolu s obalne utvrde Kronborg na zapadnoj strani i Kärnana u Helsingborgu na istoku. Istočna obala je kasnije, 1658. godine, ustupljena Švedskoj. Pristojba za plovidbu plaćala se do 1857. godine, kada je Øresund proglašen međunarodnim plovnim putem.