XY sistem određivanja spola
From Wikipedia, the free encyclopedia
XY sistem određivanja spola je sistem određivanja spola koji se koristi za klasifikaciju mnogih sisara, uključujući ljude, neke insekte (rod Drosophila), neke zmije, neke ribe i neke biljke (rod Ginkgo). U ovom sistemu, spol jedinke određuje par spolnih hromosoma. Ženke obično imaju dvije kopije istog tipa spolnih hromosoma (XX) i nazivaju se homogametni spol. Mužjaci obično imaju dva tipa spolnih hromozoma (XY) i nazivaju se heterogametski spol. Kod ljudi, prisustvo X hromosoma odgovorno je za pokretanje ženskog razvoja; u odsustvu X hromosoma, fetus će se razviti u muškarca. Tačnije, gen SRY smješten na hromosomu Y važan je za diferencijaciju muškarca. Varijacije spolnog gena u kariotipu mogu uključivati rijetke poremećaje kao što su XX-muškarci (često zbog translokacije gena SRY u X hromosom) ili XY disgeneza gonada kod ljudi koji su spolja ženskog fenotipa (zbog mutacija u genu SRY). Pored toga, postoje i druge rijetke genetičke varijacije poput Turnerovog (XO) i Klinefelterovog sindroma (XXY). U većini vrsta u XY određivanju spola, organizam mora imati najmanje jedan X hromosom da bi mogao preživjeti.[1][2]
XY sistem je na nekoliko načina u kontrastu sa ZW sistemom određivanja spola koji se nalazi kod ptica, nekih insekata, mnogih gmizavaca i raznih drugih životinja, kod kojih je heterogametski spol ženski. Nekoliko decenija smatralo se da je kod svih zmija spol određen ZW-sistemom, ali bilo je zapažanja neočekivanih efekata na genetiku vrsta u porodicama Boidae i Pythonidae; naprimjer, reprodukcija partenogenezom proizvela je samo ženke, a ne mužjake, što je suprotno onome što se očekuje u ZW-sistemu. U ranim godinama 21. stoljeća takva su zapažanja podstaknula istraživanja koja su pokazala da svi dosad istraženi pitoni i udavi definitivno imaju XY-sistem određivanja spola.[3][4]
Sistem temperaturno ovisno određivanje spola nalazi se kod nekih gmizavaca i riba, a genomska kod pčela i nekih drugih insekata.