Ustav Sjedinjenih Američkih Država
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ustav Sjedinjenih Američkih Država je najviši pravni akt SAD-a, nastao kao rezultat historijskog kompromisa, odnosno kompromisnog rješavanja više konfliktnih situacija i interesa.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ustav SAD-a | |
---|---|
Napravljen | 17. septembra 1787. |
Ratificiran | 21. juna 1788. |
Mjesto | Nacionalne arhive, Washington, D.C. |
Autor(i) | Ustavotvorna skupština |
Potpisnici | 39 od 55 delegata |
Svrha | Zamjena članaka o konfederaciji (iz 1777.) |
On je fundamentalni zakon SAD-a je najstariji pisani ustav na svijetu koji potiče od kraja Američke revolucije 17. septembra 1787. godine a postao je punosnažan 1789. godine i još uvijek je na snazi. Sjedinjene Američke Države bile su slabo povezane savezne države. Imale su samo zajednički kongres.
U njemu se i dalje sastaju predstavnici država. Svaka država ima svoj parlament, svoju upravu i svaka država donosi svoje zakone. Takva zajednica država naziva se konfederacija država. Prema ustavu SAD-a Sjedinjene Države povezale su se u federaciju u kojoj sve države imaju svoju vlast, ali i zajedničku vlast. Kongres postaje vrhovni organ vlasti, jedino tijelo koje donosi zakone. Kongres SAD-a sastoji se od 2 doma. U gornjem je Senat, a donji dom je Zastupnički dom. Izvršnu vlast prema ustavu SAD-a nosi predsjednik republike. Prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je George Washington.
Predsjednik republike nakon izbora izabere ministre koji će činiti vladu SAD-a ili State Department. Zakon o Pravima je skupni naziv za prvih deset amandmana na Ustav Sjedinjenih Država. Ovaj dokumenat je ratificiran 15. decembra 1791. godine i sadrži garancije nekih građanskih prava i sloboda koje nekako stoje i iznad i izvan ustava.