Stražnjica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Stražnjica ili zadnjica, uobičajeno guzica, su dva zaobljena dijela vanjske anatomije većine sisara, smještena na stražnjem dijelu karlične regije. U ljudi se zadnjica nalazi između donjeg dijela leđa i perineuma. Sastavljena je od sloja vanjske kože i potkožnog masnog tkiva naslonjenog lijevo i desno na sjedni mišić (musculus gluteus maximus i musculus gluteus medius). Dva velika gluteusna mišića su najveći mišići u ljudskom tijelu. Oni su odgovorni za postizanje uspravnog držanja kada je tijelo savijeno u struku; održavanje tijela u uspravnom položaju održavanjem zglobova kuka ispruženim; i pokretanje tijela prema naprijed daljnjim produženjem noge (kuka) tokom hodanja ili trčanja.[1] U sjedećem položaju, zadnjica snosi težinu gornjeg dijela tijela i tako oslobađa sstopala.
Stražnjica | |
---|---|
Detalji | |
Latinski | Clunis |
Artery | Gornja gluteusna arterija, donja gluteusna arterija |
Nerve | Gornji gluteusni nerv, donji gluteusni nerv, gornji kluneusni nervi, medjialni kluneusni nervi, donji kluneusni nervi |
Identifikatori | |
TA | A01.1.00.033 A01.2.08.002 |
FMA | 76446 |
Anatomska terminologija |
U mnogim kulturama zadnjica ima ulogu u seksualnoj privlačnosti.[2] Mnoge kulture su također koristile zadnjicu kao primarnu metu za tjelesno kažnjavanje,[3] jer sloj potkožne masti na zadnjici nudi zaštitu od ozljeda, a istovremeno omogućava nanošenje bola. Postoji nekoliko konotacija zadnjice u umjetnosti, modi, kulturi i humoru. Vjerovatno svi jezici svijeta obiluju mnogim popularnim sinonimima koji se kreću od uljudnih kolokvijalnih izraza do vulgarnog slenga.