Republika Srbija (1992–2006)
federalna jedinica Jugoslavije / Srbije i Crne Gore od 1992. do 2006. / From Wikipedia, the free encyclopedia
Republika Srbija bila je konstitutivna država Savezne Republike Jugoslavije između 1992. i 2003. i Državne zajednice Srbija i Crna Gora od 2003. do 2006. godine. Otcepljenjem Crne Gore iz zajednice sa Srbijom u junu 2006.,[2] obje su postale samostalne suverene države po prvi put nakon skoro 88 godina.[3]
Republika Srbija Република Србија |
|||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1992–2006 | |||||||||||||
|
|||||||||||||
|
|||||||||||||
Himna: "Hej, Slaveni" (1992–2004) "Bože pravde" (2005–2006) |
|||||||||||||
Status | konstitutivna država u SR Jugoslaviji, te kasnije u Srbiji i Crnoj Gori | ||||||||||||
Glavni i najveći grad | Beograd 44°49′04″N 20°27′25″E | ||||||||||||
Službeni jezik | srpskohrvatski[1] | ||||||||||||
Pismo | |||||||||||||
Državno uređenje | 1992–2000: jednopartijska parlamentarna republika 2000–2006: parlamentarna republika |
||||||||||||
Predsjednik | |||||||||||||
• 1990-1997. |
Slobodan Milošević | ||||||||||||
• 1997-2000. |
Milan Milutinović | ||||||||||||
• 2002-2006. |
Boris Tadić | ||||||||||||
Premijer | |||||||||||||
• 1992–1993. |
Radoman Božović (prvi) | ||||||||||||
• 2004-2006. |
Vojislav Koštunica (zadnji) | ||||||||||||
Zakonodavstvo | Narodna skupština | ||||||||||||
Historija | Jugoslavenski ratovi | ||||||||||||
- | Izmjena ustava Srbije | 28. septembar 1990. | |||||||||||
- | Proglašena SR Jugoslavija | 27. april 1992. | |||||||||||
- | Kosovski rat | 1998–1999 | |||||||||||
- | Svrgavanje Slobodana Miloševića | 5. oktobar 2000. | |||||||||||
- | Državna zajednica | 4. februar 2003. | |||||||||||
- | Ukidanje državne zajednice | 5. juni 2006. | |||||||||||
Osnivanje | 28. septembar 1990. | ||||||||||||
Ukidanje | 5. juni 2006. | ||||||||||||
Površina | |||||||||||||
• Ukupno |
88.361 km2 | ||||||||||||
Stanovništvo | |||||||||||||
• Ukupno (1991) |
9.778.991 | ||||||||||||
• Gustoća |
110,76/km2 | ||||||||||||
Valuta | jugoslavenski dinar | ||||||||||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||||||||||
UTC +2 | |||||||||||||
Format datuma | D.M.GGGG. | ||||||||||||
Vozačka strana | desna | ||||||||||||
Pozivni broj | +38 | ||||||||||||
Internetska domena | .yu | ||||||||||||
Danas dio | Srbija Kosovo |
Nakon raspada Saveza komunista Jugoslavije 1990. godine, Socijalistička Republika Srbija predvođena Socijalističkom partijom Slobodana Miloševića (bivši Savez komunista Srbije) usvojila je novi ustav, proglašavajući se konstitutivnom republikom sa demokratskim institucijama unutar Jugoslavije, i "socijalističkom" pridjev je izbačen iz službenog naslova. Kako se Jugoslavija raspala, Srbija i Crna Gora su 1992. godine formirale novu federativnu državu pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija, poznata nakon 2003. kao Srbija i Crna Gora .
Srbija je tvrdila da nije bila umiješana u ratove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Međutim, sve srpske paradržave unutar njih tražile su direktno ujedinjenje sa Srbijom. SAO Krajina, a kasnije i Republika Srpska Krajina, nastojala je da postane "konstitutivni dio jedinstvene državne teritorije Republike Srbije".[4][4] Politički lider Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je da ne želi da ona bude u federaciji uz Srbiju u Jugoslaviji, već da RS treba da bude direktno inkorporirana Srbiji.[5] Dok je Srbija priznala želju obje paradržava da budu u zajedničkoj državi sa Srbijom, one su izabrale put individualne nezavisnosti, pa ih Vlada Srbije nije priznala kao dio Srbije, niti u okviru Savezne Republike Jugoslavije.
Iako je Srbija uspjela – barem nominalno – da ostane podalje od jugoslavenskih ratova sve do 1998. kada je izbio rat na Kosovu, 1990-te su obilježile ekonomska kriza i hiperinflacija, jugoslavenski ratovi, izbeglička kriza i autoritarna vladavina Slobodana Miloševića. Nakon dolaska opozicije na vlast 2000. godine, Srbija (u međunarodnoj zajednici posmatrana drugačije od Crne Gore čije je rukovodstvo postalo zapadna ispostava od 1998. godine) započela je tranziciju u pomirenju sa zapadnim narodima, deceniju kasnije od većine drugih istočnoevropskih zemalja. Kao rezultat ove promjene, Jugoslavija je počela polako da se reintegriše na međunarodnom planu nakon perioda izolacije izazvanog sankcijama koje su sada lagano ublažavale.