Raspršeni disk
skup tijela u ekstremnom Sunčevom sistemu, izvan Kuiperovog pojasa / From Wikipedia, the free encyclopedia
Raspršeni disk ili rasuti disk (engleski: scattered-disc objects, SDO) jest udaljeni disk oko zvijezde u Sunčevom sistemu koji je rijetko naseljen ledenim malim tijelima Sunčevog sistema, koja su podskup šire porodice transneptunskih objekata. Objekti rasutih diskova imaju orbitalne ekscentricitete u rasponu od 0,8, nagiba do 40° i perihelije veće od 30 astronomskih jedinica (4,5×109 km; 2,8×109 milja). Smatra se da su ove ekstremne orbite rezultat gravitacionog "rasipanja" plinovitih divova, a objekti su i dalje podložni perturbaciji planete Neptuna.
Iako se najbliži objekti raspršenog diska približavaju Suncu na oko 30-35 AJ, njihove orbite mogu se protezati i dalje od 100 AJ. Ovo čini rasute objekte među najhladnijim i najudaljenijim objektima u Sunčevom sistemu.[1] Unutrašnji dio raspršenog diska preklapa se s područjem orbitalnih objekata u obliku torusa koji se tradicionalno naziva Kuiperov pojas,[2] ali njegove vanjske granice sežu mnogo dalje od Sunca i dalje iznad i ispod ekliptike od samog Kuiperovog pojasa.
Zbog njegove nestabilne prirode, astronomi sada smatraju da je rasuti disk mjesto nastanka većine periodičnih kometa u Sunčevom sistemu, pri čemu su kentauri, populacija ledenih tijela između Jupitera i Neptuna, međufaza u migraciji objekta iz raspršenog diska u unutrašnji Sunčev sistem.[3] Na kraju, perturbacije sa divovskih planeta šalju takve objekte prema Suncu, pretvarajući ih u periodične komete. Smatra se da su mnogi objekti predloženog Oortovog oblaka nastali u rasutom disku. Odvojeni objekti se ne razlikuju znacajno od rasutih diskova, a neki se, kao što je Sedna, ponekad smatraju uključenima u ovu grupu.