Prokoško jezero
From Wikipedia, the free encyclopedia
Prokoško jezero se nalazi na planini Vranici, Bosna i Hercegovina i glečerskog je porijekla, formirano kroz različite faze - od pleistocena do danas. Zbog toga pripada grupi jezera koja se popularno zovu - Gorske oči. Nalazi se na 1670 metara nadmorske visine. Od Fojnice je udaljeno 22 km. Asfaltni put vodi do sela Tocila, a zatim makadamski uz rječicu Jezernicu, Vlaški ravni i Hrid.
Prokoško jezero | |
---|---|
Lokacija | Vranica |
Koordinate | 43.9576°N 17.7547°E / 43.9576; 17.7547 |
Vrsta | prirodno |
Države sliva | Bosna i Hercegovina |
Maks. dužina | 0,426 km |
Maks. širina | 0,191 km |
Prosječna dubina | 13 m |
Nadmorska visina površine | 1670 m |
Prokoško jezero | |
---|---|
Lokacija | Fojnica (99,2%), Gornji Vakuf-Uskoplje (0,8%.) |
Najbliži grad | Fojnica |
Površina | 2225 ha |
Osnovano | 2005[1][2] |
Vodom se puni iz podjezerskih i okolnih izvora na padinama Debelog brda, topljenjem snijega do kasno u proljeće i kišom u ostatku godine. Iznad samog jezera je najviši vrh Vranice - Nadkrstac, koji doseže 2112 m nadmorske visine. Jezerska kotlina je posljedica dominantnog ticaja tektonskih, fluvijalnih, kraških, gravitacionih i nivacionih procesa. Ima oblik kraške vrtače sa zakonomjernim stupnjevitim smanjenjem površina izmeđi izobata, slično kraškim vrtačama, od površine jezera do najveće dubine od 13 m.
U jezeru je još uvijek ostao endemični primjerak vodozemca - Raizerov triton (Triturus alpestris reiseri) koji u Bosni i Hercegovini obitava na većem broju lokaliteta. Osim tritona, u jezeru i oko njega moguće je pronaći i brojne druge biljne i životinjske vrste. Jezero je poribljeno kalifornijskom pastrmkom, što se pokazalo greškom, jer je ta vrsta ribe poznati predator i uništava tritona.
Oko jezera su brojne pastirske kolibe, pravljene od drveta, grupisane u katune (pastirska naselja). Mnogi mještani koliba koje okružuju jezero dolaze u proljetnim i ljetnim mjesecima ovdje čuvati stoku, brati plodove poput borovnica ili malina i raditi sir. Poneki i izdaju svoje kolibe turistima.[3]