Površinski napon
From Wikipedia, the free encyclopedia
Površinski napon ili površinska napetost je sklonost sažimanju površine tečnosti koja dopušta suprotstavljanje vanjskoj sili. Površinski napon je važna osobina koja značajno utječe na ekosistem. Površinski napon je izložen, naprimjer, u svako vrijeme na svakom objektu ili insektu (npr. vodeni pauk) koji je gušći od vode u mogućnosti da pluta ili trči duž vodene površine. Na sučeljavanjima između tečnosti i zraka, površinski napon se javlja zbog većeg privlačenja vodenih molekula međusobno (zbog kohezije) nego molekula iz zraka (zbog adhezije). Mrežni efekt je unutrašnja sila na svojoj površini koja uzrokuje da se voda ponaša kao da je površina pokrivena sa zategnutom elastičnom membranom. Zbog relativno jake privlačnosti vodenih molekula međusobno, voda ima visok površinski napon (72,8 milinjutna po metru na 20°C) u odnosu na ostale tečnosti. Površinski napon je važan faktor u pojavi kapilarne reakcije.
Površinski napon ima dimenziju sile po jedinici dužine, ili energije po jedinici površine. Dvije su ekvivalentne—ali kada se odnosi na energiju po jedinici površine, ljudi koriste pojam površinska energija—što je općenitiji pojam u smislu da se odnosi također na čvrsta tijela, a ne samo na tečnosti.
U nauci o materijalima, površinski napon je korišten da opiše površinski pritisak ili energiju slobodne površine.