Opsada Bihaća 1592.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Opsada Bihaća bila je opsada i zauzimanje grada Bihaća, Kraljevine Hrvatske u okviru Habsburške monarhije, od strane Osmanlijskog Carstva u junu 1592. godine. Dolaskom Hasan-paše Predojevića za beglerbega Bosanskog ejaleta 1591. godine, okončan je period mira između cara Rudolfa II i sultana Murata III, a pokrajinske osmanlijske vojske krenule su u ofanzivu na Hrvatsku. Bihać, gotovo izolirani grad na rijeci Uni koji je odbio osmanlijski napad 1585. godine, bio je jedna od prvih meta. Thomas Erdődy, hrvatski ban, koristio je raspoložive resurse i vojnike da zaštiti pogranične gradove, ali su Osmanlije uspjele zauzeti nekoliko manjih utvrda 1591. godine. Kako je ofanziva jačala, Hrvatski sabor je 5. januara 1592. godine donio zakon o općem ustanku u zemlji.
Opsada Bihaća | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio osmanlijskih ratova u Evropi Stogodišnji hrvatsko-osmanlijski rat | |||||||||
Prikaz opsade Wilhelma Petera Zimmermana, objavljena 1603. | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Komandanti i lideri | |||||||||
Gazi Hasan-paša Predojević | Joseph von Lamberg | ||||||||
Snage | |||||||||
5,000[1] vojnika | 400[2]-500[3] vojnika | ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
2,000 civila ubijeno 800 civila zarobljeno[3] |
Početkom juna 1592. godine Hasan-paša je poveo svoje trupe prema Bihaću, koji je branilo oko 500 vojnika i kojim je komandovao kapetan Joseph von Lamberg. Opsada je trajala od 10. do 19. juna, kada je Lamberg predao grad zbog nedostatka pojačanja i nedovoljnog broja odbrambenih trupa. Lamberg je zbog ovog čina kasnije suđen za izdaju. Iako je prema uvjetima predaje njenim građanima bilo dozvoljeno da napuste ili ostanu u gradu bez štete, nakon ulaska Hasan-pašinih trupa u Bihać ubijeno je više od 2.000 civila, a 800 zarobljeno. Ofanziva je trajala do juna 1593. godine kada je Hasan-paša poginuo u bitci kod Siska, koja je bila povod za Dugi rat (1593-1606).