Nuklearna nesreća
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nuklearna eksplozija nastaje kao rezultat veoma brzog oslobađanja energije uslijed nekontrolisane nuklearne reakcije. Ta reakcija može da bude nuklearna fizija, nuklearna fuzija ili kombinacija te dvije fuzije.
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Najteža nuklearna nesreća, do sada, je bila Černobilska katastrofa, koja se desila 1986. u Ukrajini. Taj slučaj je imao 56 mrtvih, direktno, i uzrokovao je smrt dodatnih 4000 ljudi od fatalnog kancera, kao i štetu na imovini od skoro 7 milijardi američkih dolara.
Zbog radioaktivnog zračenja, najmanje 350.000 ljudi iz Bjelorusije, Ukrajine i Rusije, se moralo raseliti daleko od zračenjem zahvaćanog područja.
Shodno definiciji Međunarodna agencija za atomsku energiju kao događaj koji je doveo do značajnih posljedica za ljude, okolinu ili postrojenja. Primjeri uključuju smrtne posljedice za ljude, visoko otpuštanje radioaktivnosti u okolinu ili topljenje reaktora. Najvažniji primjer velike nuklearne nesreće je ona koja se dogodila u Černobilu 1986. godine. kada je došlo do puštanja velike količine radijacije.
Djelovanje nuklearnih nesreća bila je glavna tema rasprava praktično od dana kada je konstruisan prvi nuklearni reaktor. Ono je i ključan faktor zabrinutosti javnosti oko nuklearnih postrojenja. Usvojene su neke tehničke mjere za smanjenje rizika od nesreća i minimiziranje količine radioaktivnog otpuštanja u okolina. Usprkos korištenju tih mjera bilo je mnogo nesreća s različitim posljedicama kao i za malo izbjegnutih nesreća i incidenata.[3]
Benjamin K. Sovacool je izvjestio da je bilo 99 nesreća u nuklearnim centralama. 57 nesreća dogodilo se nakon tragedije u Černobilu, a 57% svih dogodilo se u SAD-u. Ozbiljne nuklearne nesreće uključuju Fukushima Daiichi nuklearnu katastrofu (2011.), Černobilsku katastrofu (1986.), Tree Mile Island nesreću (1979.) i SL-1 nesreću (1961.). Stuart Arm je izjavio da osim u Černobilu nigdje od posljedica izloženosti radijaciji kod nesreća nuklearnih centrala nisu umrli zaposleni ili civili. Nesreće nuklearnih podmornica uključuju nesreću nuklerne jezgre na podmornicama K-19 (1961.), K-27( 1968.) i K-431 (1985.) Ozbiljne radijacijske nesreće uključuju Kyshtym katastrofu, požar u Windscalu, radioterapijske nesreće u Kostariki, Zaragozi, Maroku, Mexico City radiologijsku nesreću Mayapuri (Indija), te Goiania nesreću , kao i nesreću radio terapijske jedinice u Tajlandu i . Međunarodna agencija za atomsku energiju održava web stranicu koja izvještava o nedavnim nesrećama.