Čovjek
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ljudi (Homo sapiens)[1] su najzastupljenija i najrasprostranjenija vrsta primata, koju karakteriziraju dvonožnost i iznimne kognitivne sposobnosti zahvaljujući velikom i složenom mozgu. To je omogućilo razvoj naprednih alata, kulture i jezika. Ljudi su vrlo društveni i imaju tendenciju živjeti u složenim društvenim strukturama koje se sastoje od mnogih grupa koje surađuju natječ, od porodice i srodničkih mreža do političkih država. Društveni odnosi između ljudi uspostavile su široku paletu vrijednosti, društvenih normi i rituala, koji podupiru ljudsko društvo. Njihova inteligencija i želja za razumijevanjem i utjecajem na okolinu te za objašnjenjem i manipuliranjem fenomenima motivirali su razvoj čovječanstva u nauci, filozofiji, mitologiji, religiji i drugim područjima proučavanja.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Čovjek | |
---|---|
Status zaštite: Sigurni | |
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Natklasa | Tetrapoda |
Razred | Mammalia |
Infraklasa | Eutheria |
Red | Primates |
Podred | Haplorrhini |
Infrared | Simiiformes |
Pared | Catarrhini |
Natporodica | Hominoidea |
Porodica | Hominidae |
Potporodica | Homininae |
Pleme | Hominini |
Rod | Homo |
Vrsta | H. sapiens |
Podvrsta | H. s. sapiens |
Trojno ime | |
Homo sapiens sapiens Linnaeus, 1758 |
Iako neki znanstvenici pojam ljudi poistovjećuju sa svim pripadnicima roda Homo, u uobičajenoj se upotrebi općenito odnosi na Homo sapiensa, jedinog postojećeg člana. Anatomski moderni ljudi pojavili su se prije otprilike 300.000 godina u Africi, evoluirajući od Homo heidelbergensisa ili slične vrste i migrirajući iz Afrike, postupno zamjenjujući ili križajući se s lokalnim populacijama pradavnih ljudi. Veći dio historije ljudi su bili nomadski lovci-sakupljači. Ljudi su počeli pokazivati moderno ponašanje prije otprilike 160.000–60.000 godina. Neolitska revolucija, koja je započela u jugozapadnoj Aziji prije otprilike 13.000 godina (i odvojeno na nekoliko drugih mjesta), doživjela je pojavu poljoprivrede i stalna ljudska naselja. Kako je stanovništvo postajalo sve veće i gušće, oblici upravljanja razvijali su se unutar i između zajednica, a niz civilizacija se uzdizao i padao. Ljudi su se nastavili širiti, s globalnom populacijom od preko 8 milijardi od 2022.
Geni i okoliš utječu na ljudske biološke varijacije u vidljivim karakteristikama, fiziologiji, osjetljivosti na bolesti, mentalnim sposobnostima, veličini tijela i životnom vijeku. Iako se ljudi razlikuju u mnogim osobinama (kao što su genetske predispozicije i fizičke posebnosti), bilo koja dva čovjeka su najmanje 99% genetski slična. Ljudi su spolno dimorfni: općenito, muškarci imaju veću tjelesnu snagu, a žene imaju veći postotak masnog tkiva. U pubertetu, ljudi razvijaju sekundarne spolne oznake. Žene su sposobne zatrudnjeti, obično između puberteta, oko 12. godine, i menopauze, oko 50. godine.
Ljudi su svaštojedi, sposobni konzumirati široku paletu biljnih i životinjskih materijala, te koriste vatru i druge oblike topline za pripremu i kuhanje hrane još od vremena H. erectusa. Mogu preživjeti do osam sedmica bez hrane i tri do četiri dana bez vode. Ljudi su općenito aktivni tokom dana, a spavaju u prosjeku sedam do devet sati dnevno. Porođaj je opasan, s visokim rizikom od komplikacija i smrti. Često i majka i otac brinu o svojoj djeci koja su bespomoćna pri rođenju.
Ljudi imaju velik i visoko razvijen prefrontalni korteks, područje mozga povezano s višom spoznajom. Vrlo su inteligentni, imaju fleksibilne izraze lica, samosvijest i teoriju uma. Ljudski um je sposoban za introspekciju, privatnu misao, maštu, volju i oblikovanje pogleda na postojanje. To je omogućilo veliki tehnološki napredak i razvoj složenih alata kroz složeno razmišljanje i prijenos znanja sljedećim generacijama. Jezik, umjetnost i trgovina određuju karakteristike ljudi.