Kijevska Rusija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kijevska Rusija (Киевская Русь) ostala imena Drevnja Rusj (Древняя Русь), Stara ruska država (Древнерусское государство), (staroruski: Рѹ́сьскаѧ землѧ; starogrčki: Ῥωσία; latinski: Rut(h)enia; staronordijski: Garðaríki) bila je prva istočnoslavenska država u Evropi od kraja 9. stoljeća do sredine 13. stoljeća. Kako je nastala na teritoriji današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Kijevska Rusija ruskim istoričarama je smatra kolijevkom tri današnja istočnoslavenska naroda (Bjelorusa, Rusa i Ukrajinaca). Ali historičari u savremenoj Bjelorusi i Ukrajine imaju drugačiji pogled.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Kijevska Rusija Рѹ́сь |
||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
862–1240. | ||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||
Glavni grad | Kijev |
|||||||||||||||||||||
Službeni jezik | staroruski, staroslavenski | |||||||||||||||||||||
Državno uređenje | Monarhija | |||||||||||||||||||||
• 862–879. |
Rjurik I (prvi) | |||||||||||||||||||||
• 1236–1240. |
Aleksandar Nevski (posljednji) | |||||||||||||||||||||
Zakonodavstvo | ||||||||||||||||||||||
Površina | ||||||||||||||||||||||
• Ukupno |
1.330.000 km2 | |||||||||||||||||||||
Stanovništvo | ||||||||||||||||||||||
• Ukupno (1000) |
5.400.000 |
Kijevska Rusija na svom teritorijalnom vrhuncu u 11. stoljeću prostirala se od Baltičkog mora na sjeveru do Crnog mora na jugu i od rijeke Visle na zapadu do Tamanskog poluostrva na istoku, ujedinjujući većinu istočnoslavenskih plemena.
Zlatno doba Kijevska Rusija je doživjela tokom vladavine Vladimira I (980–1015) i njegovog sina Jaroslava I (1019–1054). Za vrijeme njihove vladavine napisan je prvi istočnoslavenski pravni kodeks Ruska pravda (staroruski: Правда Руськая). Krajem 11. i početkom 12. stoljeća, rastuća moć Kijevske Rusije počela je slabiti zbog napada susjednih regionalnih sila. Nakon pada Konstantinopolja 1204. godine, došlo je do smanjenja trgovine i ekonomskog kolapsa koji je trajao do mongolske invazije i uništenja države 1240. godine.