Džibuti
država na Sjeveroistoku Afrike / From Wikipedia, the free encyclopedia
Republika Džibuti jest država koja se nalazi u Sjeveroistočnoj Africi, na tzv. Afričkom rogu. Graniči sa Eritrejom na sjeveru, Etiopijom na zapadu i jugu i Somalijom na jugoistoku. Ostatak granica ove države čine Crveno more i Adenski zaliv na istoku. Odvojena je od Jemena na Arapskom poluostrvu 20 km širokim morskim prolazom Bab-el-Mandeb. Prostire se na ukupnoj površini od 23.200 km2.[2]
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Republika Džibuti جمهوريّة جيبوتي (Džumhūrīyât Džībūtī) République de Djibouti |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Uzrečica: Unité - Egalité - Paix (fr) Jedinstvo - jednakost - mir (bos)[1] |
||||||
Himna: "Džibuti" |
||||||
Položaj Džibutija
|
||||||
Glavni grad | Djibouti |
|||||
Službeni jezik | arapski i francuski[1] | |||||
Etničke grupe | Somalci 60% Afari 35% ostali 5% (uglavnom Arapi) |
|||||
Državno uređenje | Unitarna predsjednička republika s dominirajućom partijom | |||||
• Predsjednik |
Ismail Omar Guelleh | |||||
• Predsjednik vlade |
Abdoulkader Kamil Mohamed | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | Od Francuske 27. juna 1977. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
23.200 km2 (150.) | |||||
0 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
884.017 (procjena 2018) (161.) | |||||
• Gustoća |
38/km2 | |||||
Valuta | Džibutski franak (100 centima) | |||||
Vremenska zona | UTC +3 (EAT) | |||||
Pozivni broj | 253 | |||||
Internetska domena | .dj |
U antičko doba, teritorija Džibutija zajedno sa Somalijom bila je dio Punta. U blizini lučkog grada Zeile, koji se sada nalazi u Somaliji, bilo je sjedište srednjovjekovnog Adalskog i Ifatskog sultanata. Krajem 19. vijeka, osnovan je Francuski Somaliland, kolonija nastala dogovorom između vladajućih Somalaca, Afarskih sultana i Francuza.[3][4][5] 1967. godine teritorija je preimenovana u Francusku teritoriju Afara i Issasa. Deset godina kasnije, stanovnici Džibutija su glasali za nezavisnost. Referendum je službeno označio osnivanje Republike Džibuti, države nazvane prema njenom istoimenom glavnom gradu. Kao suverena država postala je članica Ujedinjenih nacija iste godine, 20. septembra 1977.[6][7] Početkom devedesetih godina 20. vijeka izbile su tenzije oko vladinog predstavljanja što je dovele do oružanog sukoba koji je završen sporazumom o podjeli vlasti 2000. godine između vladajuće stranke i opozicije.[2]
Džibuti je multietnička država sa populacijom od 884.017 stanovnika (procjena iz 2018) i prema tome je najmanja država kontinentalne Afrike. Francuski i arapski su službeni jezici Džibutija. Oko 94% stanovnika su pripadnici islama, koji je službena religija i koji dominira u regiji duže od 1.000 godina. Somalci (klan Issa) i Afari čine dvije najveće etničke grupe pri čemu Somalci predstavljaju glavnu etničku grupu. Oba naroda govore afroazijske jezike.
Džibuti je strateški lociran u blizini jedne od najprometnije pomorske rute na svijetu, kontrolišući pristup Crvenom moru i Indijskom okeanu. Džibuti služi kao ključni centar za punjenje i pretovar, te je glavna pomorska luka za uvoz i izvoz u susjednu Etiopiju. Kao komercijalno središte u razvoju, država je lokacija raznih stranih vojnih baza, uključujući i kamp Lemonnier. Regionalno tijelo, Međuvladina uprava za razvoj (IGAD) također ima sjedište u gradu Džibutiju.