Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode
From Wikipedia, the free encyclopedia
Konvencija o biološkoj raznolikosti počiva na uvažavanju glavnih naučnih odrednica genetičkog i ekološkog diverziteta, uključujući i raznolikost krajolika (pejzaža). Drugim riječima, svaka bioraznolikost, uključujući i ovu u Bosni i Hercegovini u osnovi obuhvata raznolikost gena, vrsta, ekosistema i pejzaža (krajolika). Njen specijski diverzitet je obilježen najvišim stupnjem endemičnosti u Evropi. Osim specijske raznolikosti, opisan je i izuzeno visok stupanj raznolikosti ekosistema i krajolika uopće, uključujući nebiološke prirodne resurse. Raznolikost biljnog, životinjskog i ostalog živog svijeta Bosne i Hercegovine je posljedica dugotrajne geobiološke evolucije u veoma specifičnim geohronološkim, geološkim i klimatskim prilikama.[1][2][3] Prema tim kriterijima u BiH se izdvajaju slijedeće regije:
- mediteranska,
- eurosibirsko-boreoamerička, i
- alpsko-visokonordijska.
Na području Bosne i Hercegovine zabilježeni su i opisani brojni centri endemizma sa centrima reliktnosti, odnosno očuvanim pribježištima (refugijima) tercijarne flore i faune. Ako se pogleda u broj vrsta (S) u odnosu na relativno malu površinu Zemlje (A), odnos S/A Bosnu i Hercegovinu svrstava među najbogatije države Europe.
Čak 30% ukupne endemske flore Balkana (1.800) vrsta se nalaze u BiH.