Alžir
suverena država u sjevernoj Africi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Alžir (arapski: الجزائر al-Jazā'ir; Tamazight: ⴷⵣⴰⵢⴻⵔ; francuski: Algérie), službeno Narodna Demokratska Republika Alžir, je zemlja[3] koja se nalazi u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora. Sa površinom od 2.381.741 km2, Alžir je deseta najveća država na svijetu i nakon osamostaljenja Južnog Sudana od Sudana najveća država Afrike. Graniči se sa Tunisom na sjeveroistoku, sa Libijom na istoku, Marokom na zapadu, Zapadnom Saharom, Malijem i Mauritanijom na jugozapadu i Nigerom na jugoistoku, dok na sjeveru izlazi na Sredozemno more.
Narodna Demokratska Republika Alžir الجمهورية الجزائرية الديمقراطية الشعبي (ar) ⵟⴰⴳⴷⵓⴷⴰ ⵜⴰⵎⴻⴳⴷⴰⵢⵜ ⵜⴰⵖⴻⵔⴼⴰⵏⵜ ⵜⴰⵣⵣⴰⵢⵔⵉⵜ (ber) |
||||
---|---|---|---|---|
|
||||
Uzrečica: بالشعب وللشعب (bs: Od naroda i za narod) |
||||
Himna: Kassaman |
||||
Položaj Alžira
|
||||
Glavni i najveći grad | Alžir 36°46′N 3°03′E | |||
Službeni jezik | arapski, tamazight | |||
Državno uređenje | Unitarna, polupredsjednička, narodna republika | |||
• Predsjednik |
Abdelmadjid Tebboune | |||
• Predsjednik vlade |
Nadir Larbaoui | |||
Zakonodavstvo | ||||
Nezavisnost | od Francuske | |||
• Priznato |
5. juli 1962. | |||
Površina | ||||
• Ukupno |
2.381.740 km2 (11. na svijetu) | |||
-% | ||||
Stanovništvo | ||||
• Ukupno (januar 2012.) |
37.100.000[1] (33. na svijetu) | |||
• Gustoća |
14,5/km2 (168. na svijetu) | |||
BDP (PKM) | 2008 | |||
• Ukupno |
$233 milijardi (38. na svijetu) | |||
$4,588 | ||||
Gini (1995) | 35.3 (?. na svijetu) | |||
HDI (2015.) | ▲ 0.782[2] (83) (medijum) (104. na svijetu) | |||
Valuta | Alžirski dinar (DZD) | |||
Vremenska zona | (UTC+1) | |||
Topografija | ||||
Tahat 3.003 m |
||||
nema - km2 |
||||
Chelif 690 km |
||||
Pozivni broj | +213 | |||
Internetska domena | .dz |
Od antičkih vremena, teritorija današnjeg Alžira je bila u sastavu mnogih carstava, među kojima su Numidija, Fenicija, Kartaga, Rimsko carstvo, Vandali, Bizantijsko carstvo, Emevijski halifat, Abasidski halifat, Idrisidski sultanat, Aglabidski emirat, Rustamidsko carstvo, Fatimidski halifat, Ziridski emirat, Hamadidsko carstvo, Almoravidsko carstvo, Almohadski halifat, Osmanlijsko carstvo i Francusko kolonijalno carstvo. Berberi se smatraju autohtonim stanovnicima Alžira. Nakon muslimanskog osvajanja sjeverne Afrike, većina autohtonih stanovnika je prešla na islam. Stoga, iako je većina Alžiraca berberskog porijekla, većina se identifikuje arapskim identitetom. Masovno, Alžirci su mješavina Berbera i Arapa, Turaka, Afrikanaca i Andaluzijaca.
Alžir je regionalna i srednja sila. Ova afrička država snabdjeva Evropu velikim količinama prirodnog plina, pa joj je izvoz energije okosnica ekonomije. Prema OPEC-u, Alžir je 17. država u svijetu po rezervama nafte i druga u Africi, dok je 9. država u svijetu po rezervama plina. Alžirska naftna kompanija Sonatrach je najveća kompanija u Africi. Alžir ima jednu od najvećih vojsci u Africi i najveći vojni budžet na kontinetu. Većina alžirskog oružja se uvozi iz Rusije, sa kojom je bliski saveznik. Alžir je članica Afričke unije, Arapske lige, OPEC-a, Ujedinjenih nacija i jedan od osnivača Arapske magrebske unije.
Prema podacima iz januara 2012. godine u Alžiru je živjelo 37,1 milion stanovnika.[1]
Administrativno se sastoji od 48 pokrajina, 553 distrikta (daïras) i 1.541 općine.